Što je maturalni rad
Kompozicija i dijelovi maturalnoga rada
Obilježavanje dijelova rada
Citiranje i bilješke
Literatura
Najčešća učenička pitanja vezana uz izradu maturalnoga rada (i odgovori)
Primjerak naslovnice, bilježaka i navođenja literature
Što je maturalni rad?
Maturalni rad samostalan je stručni rad koji učenik izrađuje na završetku srednjoškolskoga obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji prati i usmjerava učenikov rad od odabira teme do pripreme uratka za predaju.
Učenik ima pravo odabira područja (predmeta) i teme ako to učini pravovremeno i ne preoptereti nastavnika (jedan mentor ne može kvalitetno pratiti veći br. učeničkih maturalnih radova, stoga može odbiti zakašnjele ideje). Tema mora pokrivati užu cjelinu koju učenik mora sadržajno raščlaniti, obuhvatiti i na odgovarajući način predstaviti te jezično i u drugim oblicima (matematički, grafički, likovno) izraziti s obzirom na zahtjeve određene discipline i struke. Svaki učenik mora odabrati temu u dogovoru s mentorom u zadanome roku (koji ovisi o kalendaru nastavne godine, o čemu su učenici uvijek na vrijeme informirani), dužan je donositi mentoru na uvid rad u svim važnim etapama i savjetovati se o nastavku rada.
Priprema za izradu maturalnoga rada
Nakon odabira predmeta i tema, učenici s mentorima posjećuju školsku knjižnicu gdje dobiju iscrpne informacije o izvorima znanja koji im stoje na raspolaganju za obradu (proučavanje) pojedinih tema te o vremenu i načinima korištenja literature, školske knjižnice i knjižničareve pomoći. Učenici za vrijeme organiziranoga grupnoga posjeta šk. knjižnici dobiju uvid u REFERENTNU ZBIRKU knjižnice (enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, atlasi, monografije i sl.) koju mogu koristiti u čitaonici, a određene tekstove, slike, tablice mogu preslikati i koristiti za samostalni rad kod kuće.
Učenici u knjižnici, uz pomoć knjižničara i svoga mentora, upoznaju i STRUČNU LITERATURU iz određenih nastavnih predmeta ili stručnih skupina koja je neophodna za samostalnu izradu maturalnoga rada. Upoznaju se i s bogatom zbirkom PERIODIKE (novine i časopise iz svih područja) i saznaju koje članke mogu koristiti za određena područja te što od građe mogu posuđivati i koristiti izvan knjižnice, a što samo za rad u školskoj knjižnici kako bi mogli na vrijeme detaljno planirati tijek izrade svoga maturalnoga rada. U školskoj knjižnici učenici mogu dobiti i informacije i pomoć vezanu uz korištenje drugih knjižnica i izvora znanja koje ne posjeduje naša škola.
Način izrade maturalnoga rada
Iako je plakat s načinom izrade i dijelovima maturalnoga rada uvijek postavljen u školskoj knjižnici na uočljivom, pristupačnom mjestu na dulje vrijeme, iskustvo u radu s maturantima pokazalo je da to ima daleko veću korist i daje bolje rezultate (pravovremenu i kvalitetniju izradu maturalnih radova) ako prije postavljanja plakata učenici s mentorima organizirano posjete školsku knjižnicu i prisustvuju knjižničarevu predavanju s istom temom. Tada mogu napraviti plan izrade svoga maturalnoga rada.
Taj plan obuhvaća sljedeće poslove:
• prikupljanje i čitanje literature
• ponovno čitanje uz bilježenje važnih podataka
• raspoređivanje građe
• izrada plana rada
• pisanje rada prema planu
• revizija, korektura, lektura rada
• tehnička obrada i prijepis rada.
KOMPOZICIJA I DIJELOVI MATURALNOGA RADA
Kompozicija maturalnoga rada je raspoređivanje teme u manje cjeline (poglavlja
dijelove), ovisno o opsegu rada. Svaki se maturalni rad sastoji od sljedećih dijelova: naslova, sadržaja, uvoda, razrade, zaključka, bibliografije i dodataka.
Naslov upućuje na temu rada pa mora biti što precizniji i po mogućnosti što kraći. Ako je potrebno, naslovu se može dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ispod naslova ili se samo piše manjim slovima. Naslov je istaknut na naslovnoj stranici maturalnoga rada koja mora sadržavati i sve važne podatke o maturantu: naziv i sjedište škole, adresu škole koju pohađa, školsku godinu, naziv predmeta iz kojega piše maturalni rad, točno ime i zvanje profesora mentora kod kojega brani svoj rad, sjedište, mjesec i godinu predaje rada.
(Naslovnicu treba pisati neutralnim tipom slova, Times New Roman, s najviše 3 različita fonta- najvećim slovima naslov, manjim fontom podnaslov, školsku godinu, predmet, imena mentora i maturanta te najmanjim ostale podatke. Na naslovnici se ne pišu ukrasna slova, ne crtaju crteži, ne dodaju boje, sličice i sl. Na njoj su važni jedino podatci i stoga moraju biti čitko, jasno i točno napisani.
Sadržaj je uobičajeno staviti na početak rada pa je preporučljivo njega prvo pročitati. Sadržaj može doći i na kraju rada, ali je zbog preglednosti uputnije staviti ga na početak. Sadržaj prikazuje strukturu rada i međusobni odnos njegovih dijelova. Sadržaj, dakle, čine naslovi i podnaslovi rada te br. stranica na kojima dijelovi (naslovi) rada počinju.
Uvod je prvi kontakt čitatelja s tekstom, on nas upućuje u problem koji će u radu biti razmatran. U uvodu je potrebno:
- precizirati predmet rada, tj. istaknuti o čemu će se u radu pisati;
- naznačiti plan i organizaciju izrade rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo;
- može se izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor određene teme.
Uvod obično obuhvaća 1-2 stranice teksta (oko 1/10 rada).
Razrada je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. U razradi treba obraditi sve ono što je navedeno u uvodu. Svaki se rad sastoji od više poglavlja koja se dijele u potpoglavlja i odjeljke. Temu treba logički razviti i usustaviti, potpuno je obuhvatiti da se ne osjete praznine i prijelazi (povezati dijelove). U rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, slike, fotografije, ali samo ako služe kao dijelovi razrade, ako usustavljuju podatke, dopunjuju ili objašnjavaju sadržaj. Ako su samo prilog uz objašnjenje ili dodatna obavijest koja opterećuje tekst, daju se na kraju rada, u dodatku, s tim što ih treba obrojčiti i unasloviti. Pojedini dijelovi rada imaju naslove i podnaslove koji moraju biti naznačeni u sadržaju i odražavaju strukturu rada. Razrada mora sadržavati prikaz predmeta i analizu građe ili izvora. Razrada je najopsežniji dio rada i obuhvaća oko 15-20 stranica.
Zaključak je završni dio rada. U njega se ne unose novi podatci, novi materijal. Iz niza detalja tu se izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti. Zaključak može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, odnosno može sadržavati i neke preporuke i podatke do kojih smo došli u radu. Zaključak obično zauzima 1 stranicu maturalnoga rada.
Dodatak može a ne mora biti sastavni dio rada. Hoće li rad sadržavati dodatak ili ne, ovisi o prirodi samoga rada. Uvrštava se u rad ako je materijal takve prirode da dopunjava, objašnjava tekst, usustavljuje podatke ili ne otežava čitanje teksta. To mogu biti tablice, preslici dokumenata, ilustrativni i grafički materijal te veći statistički podatci i sl. Iako su izdvojeni iz teksta, ti materijali moraju biti komentirani ili spomenuti u tekstu.
Bibliografija ili popis korištene literature
Pod bibliografijom podrazumijevamo popis koji sadrži abecednim slijedom prezimena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka, AV građe…) te njihove nakladnike i mjesto i godinu izdanja, a kod mrežnih stranica uz potpuni naziv i adresu, sadrži i datum učitavanja sadržaja.
Kako učenici koriste stručnu literaturu u izradi maturalnoga rada?
Ne smiju se prikrivati korišteni izvori, nego se povremeno naznači podrijetlo podataka, shvaćanja i teza!!!
Od učenika se u maturalnom radu ne očekuje originalnost - nove teze, shvaćanja, ideje…, stoga tuđa mišljenja i ocjene ne trebaju i ne smiju predstavljati kao svoja, nego točno navesti autora, djelo i stranicu gdje je našao izloženo!
(U protivnom bi to bila duhovna krađa!)
U radu će učenik i više puta doslovno navesti (citirati) ulomke iz izvornika, i to pod navodnicima, s time da odmah u bilješci na dnu stranice ( u podrupku) ili na kraju rada naznači izvor, tj. navede prezime i ime autora, naslov djela, mjesto izdanja, nakladnika, godinu izdanja i stranicu. Tuđe se riječi, zamisli i sl. ne moraju uvijek točno navoditi (citirati), nego se mogu i parafrazirati (prepričati) uz navođenje autora. Učenik će na temelju znanja i iskustva u pisanju procijeniti kada u korištenju tuđih misli umjesto citiranja može rabiti parafraziranje.
Primjeri bibliografskih podataka za knjige i časopise
Postoje 3 prihvaćena i s pravopisom usklađena načina citiranja literature. Predlažemo 1 dosta rabljen, jednostavniji.
1. AKO JE KNJIGA DJELO JEDNOGA AUTORA:
Šicel, Miroslav. Hrvatska književnost. Zagreb: Školska knjiga, 1982.
2. AKO JE KNJIGA DJELO DO 3 AUTORA:
Šicel, Miroslav. Ante Stamać i Truda Stamać. Hrvatski roman. Zagreb: Mladost, 1988.
3. AKO JE KNJIGA DJELO VIŠE OD 3 AUTORA:
Pine, Stanlay i dr. Organska kemija. Zagreb: Školska knjiga, 1986.
4. ENCIKLOPEDIJE:
Opća enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981.
Hrvatski biografski leksikon, sv.1, JLZ, Zagreb, 1983.
5. ČLANCI IZ ČASOPISA:
Friganović, Mladen. Kakva je, zapravo, zemlja Japan // Geografski horizont, 1994. (XL), 1, str. 69. – 71.
6. RAD U ZBORNIKU, ESEJ U ZBIRCI I SL.:
Prezime, ime autora. Naslov rada. // Naslov knjige/ Podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja:Nakladnik, godina izdavanja. Početna stranica – završna stranica.
Primjer:
Stipčević, Aleksandar. Cenzura kao ograničavajući faktor u širenju informacija. // Informacijaske znanosti i znanje / uredili Slavko Tkalec, Miroslav Tuđman. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. Str. 131.-138.
7. IZVORI SKINUTI S INTERNETA
«How to cite». http://www.inspire-indiana.net/cite.htm (10.9. 2000.)
(obvezatno je navođenje datuma učitavanja mrežne stranice)
Napomena:
• Podatke kojih nema na naslovnicama i ostalim preliminarijama, izostavljamo!
• Moguće je imena više autora skratiti na inicijale, npr. Brooks, C., Warren,R. P.
• Godinu izdanja možemo pisati odmah iza autora, u zagradi (ako to mentor zahtijeva ili ako je važan podatak o starosti izdanja ili su izdanja ponavljana, dopunjavana i sl., npr.: Šicel, Miroslav (1982). Hrvatska književnost. …
CITIRANJE
BILJEŠKE
«Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.» ¹
«Svitalo je, kad je Filip stigao na kaptolski kolodvor.» ²
_______________________________________
¹ Kovačić, Ante. U registraturi, Zagreb: Zora, 1980., str. 41.
² Krleža, Miroslav. Povratak Filipa Latinovicza, Zagreb: Zagrebačka stvarnost, 1995., str.5.
• Napomena:
Citat mora biti uklopljen u učenikov tekst, ne može stajati samostalno i nepovezano.
Najčešća pitanja maturanata o maturalnom radu
1. Koliko je najmanje bibliografskih jedinica potrebno obraditi (proučiti) za pisanje jednoga rada?
Ovisi o području i temi, obično se uzima 5 izvora za donju granicu, dakle, najmanje 5.
2. Koliko stranica mora imati maturalni rad?
Razrada mora imati 20-25 str., ni više ni manje.
3. Smije li naslovnica sadržavati slike?
Ne smije! Mora biti pisana neutralnim, čitljivim slovima i sadržavati točne podatke. Od nastavnika mentora treba saznati njegovo točno zvanje i također ga ispravno napisati. Rabiti što manji broj različitih slova i veličina, rabiti uvijek isti tip slova za iste vrijednosti( jedan za naslov rada, drugi za podnaslov, itd. U cijelom radu po tipu i veličini slova trebaju biti prepoznatljive vrijednosti (npr.:naslov, podnaslov, poglavlje, odjeljak, strana riječ ili pojam koji traži dodatno objašnjenje, naslovi djela, imena autora…itd.
4. Kako navesti literaturu ako za temu nema literature (npr., učenik istražuje povijest košarke u Križevcima, povijest naše školske knjižnice itd.?
Učenik ne može pisati maturalni rad iz takvoga područja jer u maturalnom radu mora pokazati dobro poznavanje teme, sve relevantne izvore znanja vezane uz temu. Kada bi maturant piso rad s takvom temom, morao bi prvo dokazati odsustvo literature, što je velik posao koji se ne očekuje od srednjoškolaca.
5. Kako se obilježavaju brojevi stranica?
Najpraktičnije je koristiti automatsko obrojčavanje u gornjem desnom kutu.
6. Kolike moraju biti rubnice (margine) i prored?
Gornja, donja i desna 2 cm, a lijeva 3 cm jer se ona buši za uvezivanje.
Prored 1.5, a između naslova i prethodnoga i slijedećega teksta, dvostruko. (Pogledaj pitanja i odgovore!)
Poravnati i lijevu i desnu rubnicu (marginu)! Koristiti tabulator za uvlake!
Svaka nova ideja, nova misaona cjelina, piše se uvučeno, od lijeve rubnice 1 tab.
7. Kako rad mora biti uvezan?
Može i najjeftiniji, najobičniji uvez, bitno je da je rad kvalitetan i da listovi ne ispadaju.
8. Koje tipove i veličinu slova treba koristiti?
Za razradu 12, a za naslove po vrijednosti povećavati. Bilješke u podrupku (u dnu stranice ispod crte) možemo pisati u veličini 8-10.
9. Kojim se brojkama obilježavaju dijelovi maturalnoga rada?
(Arapskim, svi dijelovi kao što slijedi u primjeru)
10. Kojim se redoslijedom navodi literatura?
Već je spomenuto, sključivo abecednim - po abecedi prezimena autora. Ako djelo nema autora, naslov ulazi u abecedu. Npr.: Opća enciklopedija... je pod slovom O.
11. Mora li rad biti lektoriran?
Od učenika se na kraju gimnazije očekuje visoka razina jezične pismenosti, sposobnost samostalnoga služenja jezičnim priručnicima, savjetnicima itd. Dakle, očekuje se, uz korištenje gramatike, pravopisa i sl., jezično potpuno pismen rad. Ako učenik sumnja da to može dobro napraviti sam (!!!), treba se posavjetovati s mentorom. Može uzeti koji sat poduke (instrukcija, repeticija) iz toga područja i naučiti dok je još vrijeme.
12. Koje bi dijelove rada trebalo prvo napisati?
Preporuka: Za vrijeme čitanja pisati ručno dobre bilješke na kartice, napraviti vlastitu kartoteku (kartice u boji i sl. radi lakšega snalaženja), na kartice jedne boje pisati o autor(ima)u, na druge bilješke za jedno poglavlje, na treće za drugo poglavlje, na četvrte literaturu, na pete citate s potpunim podatcima i sl. Prvo treba srediti materijal, izlučiti ono što ćemo koristiti i napisati razradu. Kad je razrada gotova, možemo sastaviti uvod (tada točno znamo o čemu ćemo u svom radu govoriti). Naravno da i zaključak pišemo nakon razrade. Bilješke je najbolje pisati tijekom rada, a literaturu možemo popisati i prije i nakon svih dijelova, jer navodimo sve iz čega smo upoznavali temu, a ne samo ono što izravno citiramo. Tek kad su svi dijelovi rada gotovi, možemo napisati sadržaj (jer tek tada znamo što nam se nalazi na kojoj stranici).
13. Je li bolje odmah pisati na računalu i grafički obrađivati tekst prema propisima ili postoji bolji način?
Odgovor na 12. pitanje djelomice je odgovor i na ovo. Najbolje je pisati na kartice, potom unijeti tekst u računalo (snimati dvostruko, zaštititi teksti sve priloge) sve istim neutralnim tipom slova u 12, prored 1.5 , a kad je rad gotov, logički podijeljen na manje cjeline, onda dati naslove, podnaslove i grafički uređivati cijeli tekst (bold, italic, spacionirano, podcrtavanje, povećavanje slova, rubnice, itd.) Puno je racionalniji ovaj postupak nego naknadno mijenjati uređen tekst jer nužno dođe do većih poremećaja i više se vremena gubi na ispravljanje poremećaja u tisku nego na pisanje.
OBILJEŽAVANJE DIJELOVA MATURALNOGA RADA
Svi dijelovi maturalnoga rada moraju biti unaslovljeni i obrojčeni. Uvod, zaključak, literatura, bilješke i dodatak zadržavaju svoj naslov, a dijelove razrade unaslovljuje maturant. Na stranici iza naslovnice stavljamo stranicu Sadržaj, na njoj moraju biti ispisani naslovi svih dijelova rada i br. stranice na kojoj se nalaze. Svako poglavlje (dio rada, cjelina) počinje novoj stranici, bez obzira na prazninu na prethodnoj!
PRIMJER RAZDIOBE RADA I NASLOVNICE
1. UVOD
2. NASLOV POGLAVLJA
2.1. PODNASLOV
2.2. DRUGI PODNASLOV
2.3. ......
3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA
3.1. PODNASLOV
3.2. DRUGI PODNASLOV
3.3. TREĆI PODNASLOV
4. NASLOV TREĆEG POGLAVLJA
5. ZAKLJUČAK
6. BIBLIOGRAFIJA
7. DODATAK (PRILOZI)
Dodaj u Favorites