maturalni diplomski skripte referati seminari lektire

Referat - Geografija: Sunčev sustav

2010-02-16T22:16:00.005+01:00

broj stranica: 5

SADRŽAJ

SUNCE

Merkur
Venera
Zemlja
Mars
Jupiter
Saturn
Uran
Neptun
Pluton

Kometi
Meteori
Asteroidi
Meteoriti

SMRT SUNCA I SUNČEVA SUSTAVA

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

1.
Kliknite na Download i spremite datoteku na svoj disk.

Dokument je zaštićen lozinkom a otvoriti ga možete prateći sljedeće korake.

2.
Pošaljite SMS poruku sljedećeg sadržaja (pazite na razmake!):

iz Hrvatske pošaljite: TXT MATURA na broj 67454 (6,10 kn)
iz Srbije pošaljite: 100 MATURA na broj 1310 (mt:s 120,60 RSD, Vip 118,00 RSD, Telenor 121,54 RSD)*
iz BiH pošaljite: TXT MATURA na broj 091810700 (2,00 BAM+PDV)
iz Makedonije pošaljite: TAP MATURA na broj 141951 (90,00 MKD + VAT)
iz Slovenije pošaljite: TXT MATURA na broj 3838 (€1.99)

3.
Odmah ćete na svoj mobitel primiti lozinku za otvaranje tj. pristup cjelokupnom dokumentu.

Referat - Kemija: Vodiči

2010-02-16T21:59:00.001+01:00

broj stranica: 5

SADRŽAJ

BAKAR
Slitine bakra

ALUMINIJ

ŽELJEZO

Ostali metali koji se koriste za vodiče

iz Hrvatske pošaljite: TXT RAD113 na broj 67454 (6,10 kn)
iz Srbije pošaljite: 100 RAD113 na broj 1310 (s 120,60 RSD + 1 standard SMS, Vip 118,00 RSD + 1 standard SMS, Telenor 121,54 RSD + 1 standard SMS)
iz BiH pošaljite: TXT RAD113 na broj 091810700 (2,00 BAM + PDV)
iz Makedonije pošaljite: TAP RAD113 na broj 141951 (90,00 MKD+VAT)
iz Slovenije pošaljite: TXT RAD113 na broj 3838 (€1.99)

3.
Odmah ćete na svoj mobitel primiti lozinku za otvaranje tj. pristup cjelokupnom dokumentu.

Referat - Biologija: Genetika

2010-02-15T23:18:00.001+01:00

broj stranica: 5

KAZALO

UVOD

MATERIJALI I METODE

REZULTATI

RASPRAVA I ZAKLJUČAK

LITERATURA

iz Hrvatske pošaljite: TXT RAD116 na broj 67454 (6,10 kn)
iz Srbije pošaljite: 100 RAD116 na broj 1310 (mt:s 120,60 RSD + 1 standard SMS, Vip 118,00 RSD + 1 standard SMS, Telenor 121,54 RSD + 1 standard SMS)
iz BiH pošaljite: TXT RAD116 na broj 091810700 (2,00 BAM+PDV)
iz Makedonije pošaljite: TAP RAD116 na broj 141951 (90,00 MKD + VAT)
iz Slovenije pošaljite: TXT RAD116 na broj 3838 (€1.99)

3.
Odmah ćete na svoj mobitel primiti lozinku za otvaranje tj. pristup cjelokupnom dokumentu.

Seminarski rad - Pravo: Kaznena djela: uvreda i kleveta

2010-01-09T00:25:00.001+01:00

SADRŽAJ

POJEDINA KAZNENA DJELA

1. UVREDA
1.1. Vrste uvrede

2. KLEVETA

3. IZNOŠENJE OSOBNIH ILI OBITELJSKIH PRILIKA

4. PREDBACIVANJE KAZNENOG DJELA

ZAKLJUČAK

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:
- u izradi -

Seminarski rad - Pravo: Nevaljanost pravnih poslova

2010-01-09T00:14:00.002+01:00

KAZALO

1. UVOD

2. NESKLAD VOLJE I OČITOVANJA
2.1. Svjestan nesklad
2.2. Nesvjestan nesklad

3. ZABLUDA U MOTIVU, PRIJEVARA I SILA

4. RIMSKO PRAVO TEMELJ MODERNOM PRAVU

5. ZAKLJUČAK

6. LITERATURA

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Sociologija: Genocid

2010-01-09T00:05:00.002+01:00

broj stranica: 17

KAZALO

UVOD

ŠTO JE GENOCID? NAZIV, DEFINICIJA, MOTIVI
DRUŠTVENI PREDUVJETI GENOCIDA
KONVENCIJA UN-a O GENOCIDU
ULOGA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE U SPRJEČAVANJU GENOCIDA

ZAKLJUČAK
LITERATURA

iz Hrvatske pošaljite: TXT RAD115 na broj 67454 (6,10 kn)
iz Srbije pošaljite: 100 RAD115 na broj 1310 (mt:s 120,60 RSD + 1 standard SMS, Vip 118,00 RSD + 1 standard SMS, Telenor 121,54 RSD + 1 standard SMS)
iz BiH pošaljite: TXT RAD115 na broj 091810700 (2,00 BAM+PDV)
iz Makedonije pošaljite: TAP RAD115 na broj 141951 (90,00 MKD + VAT)
iz Slovenije pošaljite: TXT RAD115 na broj 3838 (€1.99)

3.
Odmah ćete na svoj mobitel primiti lozinku za otvaranje tj. pristup cjelokupnom dokumentu.

Seminarski rad - Ekonomija: Privatizacija

2010-01-08T22:18:00.003+01:00

KAZALO

UVOD

GLAVNI DIO: PRIVATIZACIJA

1. CILJEVI PRIVATIZACIJE
2. SREDSTVA PRIVATIZACIJE
3. PROBLEMI KOD PRIVATIZACIJE
4. PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ
5. BANKARSTVO
6. STRANA ULAGANJA

ZAKLJUČAK

POPIS LITERATURE

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Maturalni rad - Vakcine i njihova upotreba

2010-01-08T14:58:00.002+01:00

KAZALO

UVOD

1. IMUNIZACIJA
1.1. Pasivna imunizacija
1.2. Aktivna imunizacija
1.2.1. Vrste vakcina
1.2.2. Broj mikroorganizama u vakcini
1.2.3. Proizvodnja vakcine
1.2.4. Adjuvati
1.2.5. Nadzor nad kvalitetom vakcina
1.2.6. Primjena vakcina
1.2.7. Izostanak imunosti i cijepne nezgode

2. PROIZVODI "FARMACEUTSKE TVRTKE" d.o.o.

ZAKLJUČAK
LITERATURA

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Povijest: Agrarna reforma 1945.

2010-01-08T13:34:00.001+01:00

SADRŽAJ

1. Uvod

2. Agrarna reforma 1918.-1941. i agrarni odnosi 1941.-1945.

3. Agrarna reforma 1945.
3.1. Uvjeti i okolnosti za provođenje reforme i kolonizacije
3.2. Stajalište Katoličke crkve
3.3. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji
3.4. Provođenje agrarne reforme
3.5. Unutrašnja kolonizacija

4. Zaključak

Literatura

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Povijest: Pokret nesvrstanih

2010-01-08T13:24:00.003+01:00

POKRET NESVRSTANIH

1. Uvod
2. Pojam nesvrstavanja
3. Preduvjeti stvaranja Pokreta
4. Povijest stvaranja Pokreta
5. Zaključak
Izvori

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Referat - Geografija: Pomorske luke Europe

2010-01-08T13:11:00.003+01:00

broj stranica: 6

POMORSKE LUKE EUROPE

- Antwerpen
- Rotterdam
- Rijeka

iz Hrvatske pošaljite: TXT RAD112 na broj 67454

(6,10 kn)

iz Srbije pošaljite: 100 RAD112 na broj 1310

(mt:s 120,60 RSD + 1 standard SMS, Vip 118,00 RSD + 1 standard SMS, Telenor 121,54 RSD + 1 standard SMS)

iz BiH pošaljite: TXT RAD112 na broj 091810700

(2,00 BAM+PDV)

iz Makedonije pošaljite: TAP RAD112 na broj 141951

(90,00 MKD + VAT)

iz Slovenije pošaljite: TXT RAD112 na broj 3838

(€1.99)

3.
Odmah ćete na svoj mobitel primiti lozinku za otvaranje tj. pristup cjelokupnom dokumentu.

Seminarski rad - Informatika: Tipovi elektronskog poslovanja

2010-01-08T12:04:00.003+01:00

KAZALO

1. ELEKTRONSKO POSLOVANJE – UVOD

2. MODELI ELEKTRONSKE TRGOVINE
2.1 B2C (BUSINESS-TO-CONSUMER) model elektronske trgovine
2.2 B2B (BUSINESS-TO-BUSINESS) model elektronske trgovine
2.3 B2B, B2C – osnovne razlike
2.4 B2E (Business to Employees)
2.5 C2C (Customer to Customer )

3. ELEKTRONSKO POSLOVANJE UNUTAR ORGANIZACIJE (intrabusiness)

4. B2B2C (Business to Business to Customer )

5. C2B2C (Customer to Business to Customer )

6. MOBILNA TRGOVINA (m-commerce)

7. MODELI ELEKTRONSKIH TRŽIŠTA

8. ELEKTRONSKO BANKARSTVO

9. ELEKTRONSKI NOVAC

10. DIGITALNI POTPIS

11. ON-LINE BANKARSTVO

12. INTERNET BANKARSTVO

13. ELEKTRONSKO POSLOVANJE U JAVNOJ UPRAVI
13.1 Vrste elektronske vlade

14. ELEKTRONSKI MARKETING

15. PRINCIPI WEB POSLOVANJA

16. ON-LINE MARKETING

17. EFEKTI ON-LINE POSLOVANJA

18. SIGURNOST ELEKTRONSKOG POSLOVANJA

19. ZAKLJUČAK

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Informatika: Elektronsko bankarstvo

2010-01-08T11:39:00.003+01:00

KAZALO

1. Internet
1.1. Pojam, nastanak, struktura
1.2. Tehnički aspekt
1.3. Internet – platforma suvremenog poslovanja

2. Elektronsko poslovanje
2.1. Definicija elektronskog poslovanja
2.2. Modeli elektronskog poslovanja
2.3. Razvoj elektronskog poslovanja

3. Plaćanja putem Interneta
3.1. Modeli plaćanja u poslovnim transakcijama
3.2. Sredstva plaćanja na Internetu
3.3. Načini plaćanja na Internetu
3.4. Sistemi plaćanja na Internetu

4. Internet bankarstvo
4.1. Zašto se banke pojavljuju na Internetu.
4.2. Oblici pojavljivanja na Internetu
4.3. Najčešći poslovi banaka na Internetu
4.4. Primjeri banaka na Internetu
4.5. Platni promet u bankama – potsticaj elektronskom bankarstvu

5. Sigurnost na Internetu

6. Zaključak

7. Literatura

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Referat - Hrvatski jezik: Barok

2010-01-07T21:40:00.005+01:00

UVOD

DJELA
- Lirika
- Epika
- Drama

EUROPSKI BAROK
1. Luis De Gongora Y Argote
2. Giambattista Marino
3. Pedro Calderon De La Barca
4. Torquato Tasso

HRVATSKI BAROK
1. Ivan Gundulić
2. Ivan Bunić Vučić
3. Junije Palmotić
4. Ignjat Đurđević
5. Fran Krsto Frankopan
6. Katarina Zrinska
7. Juraj Habdelić
8. Antun Kanižlić
Pavlini
Isusovci

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Geografija: Luka Trst

2010-01-01T17:36:00.002+01:00

KAZALO

1. UVOD
1.1. Predmet istraživanja
1.2. Struktura rada

2. OSNOVNI PODATCI O LUCI TRST

3. SLOBODNE CARINSKE ZONE I TERMINALI LUKE TRST
3.1. Slobodne carinske zone
3.2. Terminali

4. POVEZANOST LUKE TRST SA SVIJETOM
4.1. Pomorske veze
4.2. Povezanost cestovnim prometom
4.3. Povezanost željezničkim prometom
4.4. Udaljenost Trsta od nekih tržišta i industrijskih središta

5. ZAKLJUČAK

6. LITERATURA

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Referat - Geografija: Turizam u Italiji

2010-01-01T17:06:00.003+01:00

TURIZAM U ITALIJI

Venecija
Milano
Firenca
Rim
Napulj
Vatikan

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Referat - Geografija: Sueski kanal

2010-01-01T16:46:00.004+01:00

SUESKI KANAL

Povijest i nastanak Sueskog kanala
Otvorenje kanala
O Ferdinandu Lessepsu
Promet i prijevoz robe

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Kultura komunikacije: Komuniciranje u poslovnoj sredini

2009-12-04T19:32:00.006+01:00

KAZALO

UVOD

Definicija komunikacije
Organizacijsko komuniciranje
Modeli govornog komuniciranja

GLAVNI DIO

Interpersonalno komuniciranje
Dinamički faktori interpersonalnog komuniciranja
Statički faktori interpersonalnog komuniciranja
Oblici interpersonalnog komuniciranja
Prepreke u interpersonalnoj komunikaciji
Prevazilaženje barijera
Metode interpersonalne poslovne komunikacije
Interpersonalna komunikacija i pregovori
Prevazilaženje barijera u poslovnoj komunikaciji
Komuniciranje u radnoj sredini
Tipovi komunikacije u grupi
Odnosi privlačenja, moći i ovisnosti u grupi
Komunikacija u organizaciji
Vertikalna i horizontalna komunikacija u organizaciji
Komunikacijske mreže u organizaciji
Verbalna komunikacija
Tipovi prezentativnih kodova
Tjelesni dodir ili haptički način
Bliskost, proksemički ili prostorni kod
Izgled
Kinetičan ili mimičan kod

ZAVRŠNI DIO

Suvremeno poslovno komuniciranje
Komunikacija u poslovnoj sredini kod nas

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Seminarski rad - Ekologija: Globalno zatopljenje

2009-12-03T19:55:00.004+01:00

broj stranica: 25

SADRŽAJ

UVOD

1. UZROCI GLOBALNOG ZATOPLJENJA

1.1. Prirodni uzroci klimatskih promjena
1.2. Ispuštanje stakleničkih plinova
1.3. Uništavanje šuma

2. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA

2.1. Ozon i ozonske rupe
2.1.1. Ozonske rupe
2.2. Efekat staklenika
2.3. Topljenje ledenjaka
2.4. Povećanje broja prirodnih nepogoda
2.4.1. Povećan broj uragana

3. SPORAZUMI VEZANI ZA GLOBALNO ZATOPLJENJE

3.1. Kyoto sporazum
3.2. Montrealski protokol

4. UTJECAJ NA ŽIVOT NA ZEMLJI

5. ZAKLJUČAK

VAŽNI DATUMI U VEZI S EKOLOGIJOM

iz Hrvatske pošaljite: TXT RAD114 na broj 67454
iz Srbije pošaljite: 100 RAD114 na broj 1310
iz BiH pošaljite: TXT RAD114 na broj 091810700
iz Makedonije pošaljite: TAP RAD114 na broj 141951
iz Slovenije pošaljite: TXT RAD114 na broj 3838

3.
Odmah ćete na svoj mobitel primiti lozinku za otvaranje tj. pristup cjelokupnom dokumentu.

Seminarski rad - Sociologija: Društvene institucije

2009-10-20T22:29:00.005+02:00

KAZALO

1. UVOD

1.1. Sociologija
1.2. Institucija

2. INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA

3. DRUŠTVENE INSTITUCIJE

3.1. Obitelj
3.2. Ekonomske institucije i podjela rada
3.3. Religija

4. OBRAZOVANJE

5. INSTITUCIONALIZACIJA DRŽAVE

6. ZAKLJUČAK

LITERATURA

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Maturalni rad iz informatike: PPTP na TCP/IP mrežama

2009-10-20T21:42:00.006+02:00

KAZALO

1. UVOD

1.1. Mreže
1.1.1. LAN mreža
1.1.2. WAN mreža
1.1.3. Globalna mreža
1.2. Protokol
1.3. TCP/IP protokol
1.3.1. Host
1.3.2. Mreže
1.3.3. Routeri

2. ŠTO JE TO PPTP?

2.1. Princip PPTP-a
2.2. Multiprotokolarni rad
2.3. Virtualna privatna mreža

3. PPTP U PRAKSI

3.1. PPTP na Internetu
3.2. PPTP povezivanje preko Interneta
3.3. PPTP na LAN-u

4. ZAKLJUČAK

5. LITERATURA

6. DODATAK

6.1. Skraćenice
6.2. Pojmovi

Ukoliko želite vidjeti kompletan rad, pratite sljedeće upute:

- u izradi -

Upute za izradu maturalnog rada

2009-10-13T21:43:00.002+02:00

Što je maturalni rad
Kompozicija i dijelovi maturalnoga rada
Obilježavanje dijelova rada
Citiranje i bilješke
Literatura
Najčešća učenička pitanja vezana uz izradu maturalnoga rada (i odgovori)
Primjerak naslovnice, bilježaka i navođenja literature

Što je maturalni rad?

     Maturalni rad samostalan je stručni rad koji učenik izrađuje na završetku srednjoškolskoga obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji prati i usmjerava učenikov rad od odabira teme do pripreme uratka za predaju.
     Učenik ima pravo odabira područja (predmeta) i teme ako to učini pravovremeno i ne preoptereti nastavnika (jedan mentor ne može kvalitetno pratiti veći br. učeničkih maturalnih radova, stoga može odbiti zakašnjele ideje). Tema mora pokrivati užu cjelinu koju učenik mora sadržajno raščlaniti, obuhvatiti i na odgovarajući način predstaviti te jezično i u drugim oblicima (matematički, grafički, likovno) izraziti s obzirom na zahtjeve određene discipline i struke. Svaki učenik mora odabrati temu u dogovoru s mentorom u zadanome roku (koji ovisi o kalendaru nastavne godine, o čemu su učenici uvijek na vrijeme informirani), dužan je donositi mentoru na uvid rad u svim važnim etapama i savjetovati se o nastavku rada.

Priprema za izradu maturalnoga rada

     Nakon odabira predmeta i tema, učenici s mentorima posjećuju školsku knjižnicu gdje dobiju iscrpne informacije o izvorima znanja koji im stoje na raspolaganju za obradu (proučavanje) pojedinih tema te o vremenu i načinima korištenja literature, školske knjižnice i knjižničareve pomoći. Učenici za vrijeme organiziranoga grupnoga posjeta šk. knjižnici dobiju uvid u REFERENTNU ZBIRKU knjižnice (enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, atlasi, monografije i sl.) koju mogu koristiti u čitaonici, a određene tekstove, slike, tablice mogu preslikati i koristiti za samostalni rad kod kuće.
     Učenici u knjižnici, uz pomoć knjižničara i svoga mentora, upoznaju i STRUČNU LITERATURU iz određenih nastavnih predmeta ili stručnih skupina koja je neophodna za samostalnu izradu maturalnoga rada. Upoznaju se i s bogatom zbirkom PERIODIKE (novine i časopise iz svih područja) i saznaju koje članke mogu koristiti za određena područja te što od građe mogu posuđivati i koristiti izvan knjižnice, a što samo za rad u školskoj knjižnici kako bi mogli na vrijeme detaljno planirati tijek izrade svoga maturalnoga rada. U školskoj knjižnici učenici mogu dobiti i informacije i pomoć vezanu uz korištenje drugih knjižnica i izvora znanja koje ne posjeduje naša škola.

Način izrade maturalnoga rada

Iako je plakat s načinom izrade i dijelovima maturalnoga rada uvijek postavljen u školskoj knjižnici na uočljivom, pristupačnom mjestu na dulje vrijeme, iskustvo u radu s maturantima pokazalo je da to ima daleko veću korist i daje bolje rezultate (pravovremenu i kvalitetniju izradu maturalnih radova) ako prije postavljanja plakata učenici s mentorima organizirano posjete školsku knjižnicu i prisustvuju knjižničarevu predavanju s istom temom. Tada mogu napraviti plan izrade svoga maturalnoga rada.

Taj plan obuhvaća sljedeće poslove:
• prikupljanje i čitanje literature
• ponovno čitanje uz bilježenje važnih podataka
• raspoređivanje građe
• izrada plana rada
• pisanje rada prema planu
• revizija, korektura, lektura rada
• tehnička obrada i prijepis rada.

KOMPOZICIJA I DIJELOVI MATURALNOGA RADA

Kompozicija maturalnoga rada je raspoređivanje teme u manje cjeline (poglavlja
dijelove), ovisno o opsegu rada. Svaki se maturalni rad sastoji od sljedećih dijelova: naslova, sadržaja, uvoda, razrade, zaključka, bibliografije i dodataka.

     Naslov upućuje na temu rada pa mora biti što precizniji i po mogućnosti što kraći. Ako je potrebno, naslovu se može dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ispod naslova ili se samo piše manjim slovima. Naslov je istaknut na naslovnoj stranici maturalnoga rada koja mora sadržavati i sve važne podatke o maturantu: naziv i sjedište škole, adresu škole koju pohađa, školsku godinu, naziv predmeta iz kojega piše maturalni rad, točno ime i zvanje profesora mentora kod kojega brani svoj rad, sjedište, mjesec i godinu predaje rada.
(Naslovnicu treba pisati neutralnim tipom slova, Times New Roman, s najviše 3 različita fonta- najvećim slovima naslov, manjim fontom podnaslov, školsku godinu, predmet, imena mentora i maturanta te najmanjim ostale podatke. Na naslovnici se ne pišu ukrasna slova, ne crtaju crteži, ne dodaju boje, sličice i sl. Na njoj su važni jedino podatci i stoga moraju biti čitko, jasno i točno napisani.

     Sadržaj je uobičajeno staviti na početak rada pa je preporučljivo njega prvo pročitati. Sadržaj može doći i na kraju rada, ali je zbog preglednosti uputnije staviti ga na početak. Sadržaj prikazuje strukturu rada i međusobni odnos njegovih dijelova. Sadržaj, dakle, čine naslovi i podnaslovi rada te br. stranica na kojima dijelovi (naslovi) rada počinju.

     Uvod je prvi kontakt čitatelja s tekstom, on nas upućuje u problem koji će u radu biti razmatran. U uvodu je potrebno:
- precizirati predmet rada, tj. istaknuti o čemu će se u radu pisati;
- naznačiti plan i organizaciju izrade rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo;
- može se izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor određene teme.
Uvod obično obuhvaća 1-2 stranice teksta (oko 1/10 rada).

     Razrada je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. U razradi treba obraditi sve ono što je navedeno u uvodu. Svaki se rad sastoji od više poglavlja koja se dijele u potpoglavlja i odjeljke. Temu treba logički razviti i usustaviti, potpuno je obuhvatiti da se ne osjete praznine i prijelazi (povezati dijelove). U rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, slike, fotografije, ali samo ako služe kao dijelovi razrade, ako usustavljuju podatke, dopunjuju ili objašnjavaju sadržaj. Ako su samo prilog uz objašnjenje ili dodatna obavijest koja opterećuje tekst, daju se na kraju rada, u dodatku, s tim što ih treba obrojčiti i unasloviti. Pojedini dijelovi rada imaju naslove i podnaslove koji moraju biti naznačeni u sadržaju i odražavaju strukturu rada. Razrada mora sadržavati prikaz predmeta i analizu građe ili izvora. Razrada je najopsežniji dio rada i obuhvaća oko 15-20 stranica.

     Zaključak je završni dio rada. U njega se ne unose novi podatci, novi materijal. Iz niza detalja tu se izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti. Zaključak može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, odnosno može sadržavati i neke preporuke i podatke do kojih smo došli u radu. Zaključak obično zauzima 1 stranicu maturalnoga rada.

     Dodatak može a ne mora biti sastavni dio rada. Hoće li rad sadržavati dodatak ili ne, ovisi o prirodi samoga rada. Uvrštava se u rad ako je materijal takve prirode da dopunjava, objašnjava tekst, usustavljuje podatke ili ne otežava čitanje teksta. To mogu biti tablice, preslici dokumenata, ilustrativni i grafički materijal te veći statistički podatci i sl. Iako su izdvojeni iz teksta, ti materijali moraju biti komentirani ili spomenuti u tekstu.

Bibliografija ili popis korištene literature

     Pod bibliografijom podrazumijevamo popis koji sadrži abecednim slijedom prezimena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka, AV građe…) te njihove nakladnike i mjesto i godinu izdanja, a kod mrežnih stranica uz potpuni naziv i adresu, sadrži i datum učitavanja sadržaja.
     Kako učenici koriste stručnu literaturu u izradi maturalnoga rada?
Ne smiju se prikrivati korišteni izvori, nego se povremeno naznači podrijetlo podataka, shvaćanja i teza!!!
Od učenika se u maturalnom radu ne očekuje originalnost - nove teze, shvaćanja, ideje…, stoga tuđa mišljenja i ocjene ne trebaju i ne smiju predstavljati kao svoja, nego točno navesti autora, djelo i stranicu gdje je našao izloženo!

(U protivnom bi to bila duhovna krađa!)

     U radu će učenik i više puta doslovno navesti (citirati) ulomke iz izvornika, i to pod navodnicima, s time da odmah u bilješci na dnu stranice ( u podrupku) ili na kraju rada naznači izvor, tj. navede prezime i ime autora, naslov djela, mjesto izdanja, nakladnika, godinu izdanja i stranicu. Tuđe se riječi, zamisli i sl. ne moraju uvijek točno navoditi (citirati), nego se mogu i parafrazirati (prepričati) uz navođenje autora. Učenik će na temelju znanja i iskustva u pisanju procijeniti kada u korištenju tuđih misli umjesto citiranja može rabiti parafraziranje.

     Primjeri bibliografskih podataka za knjige i časopise

Postoje 3 prihvaćena i s pravopisom usklađena načina citiranja literature. Predlažemo 1 dosta rabljen, jednostavniji.

1. AKO JE KNJIGA DJELO JEDNOGA AUTORA:
Šicel, Miroslav. Hrvatska književnost. Zagreb: Školska knjiga, 1982.

2. AKO JE KNJIGA DJELO DO 3 AUTORA:
Šicel, Miroslav. Ante Stamać i Truda Stamać. Hrvatski roman. Zagreb: Mladost, 1988.

3. AKO JE KNJIGA DJELO VIŠE OD 3 AUTORA:
Pine, Stanlay i dr. Organska kemija. Zagreb: Školska knjiga, 1986.

4. ENCIKLOPEDIJE:
Opća enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981.
Hrvatski biografski leksikon, sv.1, JLZ, Zagreb, 1983.

5. ČLANCI IZ ČASOPISA:
Friganović, Mladen. Kakva je, zapravo, zemlja Japan // Geografski horizont, 1994. (XL), 1, str. 69. – 71.

6. RAD U ZBORNIKU, ESEJ U ZBIRCI I SL.:
Prezime, ime autora. Naslov rada. // Naslov knjige/ Podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja:Nakladnik, godina izdavanja. Početna stranica – završna stranica.

Primjer:

Stipčević, Aleksandar. Cenzura kao ograničavajući faktor u širenju informacija. // Informacijaske znanosti i znanje / uredili Slavko Tkalec, Miroslav Tuđman. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. Str. 131.-138.

7. IZVORI SKINUTI S INTERNETA

«How to cite». http://www.inspire-indiana.net/cite.htm (10.9. 2000.)
(obvezatno je navođenje datuma učitavanja mrežne stranice)

Napomena:
• Podatke kojih nema na naslovnicama i ostalim preliminarijama, izostavljamo!
• Moguće je imena više autora skratiti na inicijale, npr. Brooks, C., Warren,R. P.
• Godinu izdanja možemo pisati odmah iza autora, u zagradi (ako to mentor zahtijeva ili ako je važan podatak o starosti izdanja ili su izdanja ponavljana, dopunjavana i sl., npr.: Šicel, Miroslav (1982). Hrvatska književnost. …

CITIRANJE
BILJEŠKE

«Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.» ¹

«Svitalo je, kad je Filip stigao na kaptolski kolodvor.» ²

_______________________________________

¹ Kovačić, Ante. U registraturi, Zagreb: Zora, 1980., str. 41.
² Krleža, Miroslav. Povratak Filipa Latinovicza, Zagreb: Zagrebačka stvarnost, 1995., str.5.

• Napomena:
Citat mora biti uklopljen u učenikov tekst, ne može stajati samostalno i nepovezano.

Najčešća pitanja maturanata o maturalnom radu

1. Koliko je najmanje bibliografskih jedinica potrebno obraditi (proučiti) za pisanje jednoga rada?
Ovisi o području i temi, obično se uzima 5 izvora za donju granicu, dakle, najmanje 5.

2. Koliko stranica mora imati maturalni rad?
Razrada mora imati 20-25 str., ni više ni manje.

3. Smije li naslovnica sadržavati slike?
Ne smije! Mora biti pisana neutralnim, čitljivim slovima i sadržavati točne podatke. Od nastavnika mentora treba saznati njegovo točno zvanje i također ga ispravno napisati. Rabiti što manji broj različitih slova i veličina, rabiti uvijek isti tip slova za iste vrijednosti( jedan za naslov rada, drugi za podnaslov, itd. U cijelom radu po tipu i veličini slova trebaju biti prepoznatljive vrijednosti (npr.:naslov, podnaslov, poglavlje, odjeljak, strana riječ ili pojam koji traži dodatno objašnjenje, naslovi djela, imena autora…itd.

4. Kako navesti literaturu ako za temu nema literature (npr., učenik istražuje povijest košarke u Križevcima, povijest naše školske knjižnice itd.?
Učenik ne može pisati maturalni rad iz takvoga područja jer u maturalnom radu mora pokazati dobro poznavanje teme, sve relevantne izvore znanja vezane uz temu. Kada bi maturant piso rad s takvom temom, morao bi prvo dokazati odsustvo literature, što je velik posao koji se ne očekuje od srednjoškolaca.

5. Kako se obilježavaju brojevi stranica?
Najpraktičnije je koristiti automatsko obrojčavanje u gornjem desnom kutu.

6. Kolike moraju biti rubnice (margine) i prored?
Gornja, donja i desna 2 cm, a lijeva 3 cm jer se ona buši za uvezivanje.
Prored 1.5, a između naslova i prethodnoga i slijedećega teksta, dvostruko. (Pogledaj pitanja i odgovore!)
Poravnati i lijevu i desnu rubnicu (marginu)! Koristiti tabulator za uvlake!
Svaka nova ideja, nova misaona cjelina, piše se uvučeno, od lijeve rubnice 1 tab.

7. Kako rad mora biti uvezan?
Može i najjeftiniji, najobičniji uvez, bitno je da je rad kvalitetan i da listovi ne ispadaju.

8. Koje tipove i veličinu slova treba koristiti?
Za razradu 12, a za naslove po vrijednosti povećavati. Bilješke u podrupku (u dnu stranice ispod crte) možemo pisati u veličini 8-10.

9. Kojim se brojkama obilježavaju dijelovi maturalnoga rada?
(Arapskim, svi dijelovi kao što slijedi u primjeru)

10. Kojim se redoslijedom navodi literatura?
Već je spomenuto, sključivo abecednim - po abecedi prezimena autora. Ako djelo nema autora, naslov ulazi u abecedu. Npr.: Opća enciklopedija... je pod slovom O.

11. Mora li rad biti lektoriran?
Od učenika se na kraju gimnazije očekuje visoka razina jezične pismenosti, sposobnost samostalnoga služenja jezičnim priručnicima, savjetnicima itd. Dakle, očekuje se, uz korištenje gramatike, pravopisa i sl., jezično potpuno pismen rad. Ako učenik sumnja da to može dobro napraviti sam (!!!), treba se posavjetovati s mentorom. Može uzeti koji sat poduke (instrukcija, repeticija) iz toga područja i naučiti dok je još vrijeme.

12. Koje bi dijelove rada trebalo prvo napisati?
Preporuka: Za vrijeme čitanja pisati ručno dobre bilješke na kartice, napraviti vlastitu kartoteku (kartice u boji i sl. radi lakšega snalaženja), na kartice jedne boje pisati o autor(ima)u, na druge bilješke za jedno poglavlje, na treće za drugo poglavlje, na četvrte literaturu, na pete citate s potpunim podatcima i sl. Prvo treba srediti materijal, izlučiti ono što ćemo koristiti i napisati razradu. Kad je razrada gotova, možemo sastaviti uvod (tada točno znamo o čemu ćemo u svom radu govoriti). Naravno da i zaključak pišemo nakon razrade. Bilješke je najbolje pisati tijekom rada, a literaturu možemo popisati i prije i nakon svih dijelova, jer navodimo sve iz čega smo upoznavali temu, a ne samo ono što izravno citiramo. Tek kad su svi dijelovi rada gotovi, možemo napisati sadržaj (jer tek tada znamo što nam se nalazi na kojoj stranici).

13. Je li bolje odmah pisati na računalu i grafički obrađivati tekst prema propisima ili postoji bolji način?
Odgovor na 12. pitanje djelomice je odgovor i na ovo. Najbolje je pisati na kartice, potom unijeti tekst u računalo (snimati dvostruko, zaštititi teksti sve priloge) sve istim neutralnim tipom slova u 12, prored 1.5 , a kad je rad gotov, logički podijeljen na manje cjeline, onda dati naslove, podnaslove i grafički uređivati cijeli tekst (bold, italic, spacionirano, podcrtavanje, povećavanje slova, rubnice, itd.) Puno je racionalniji ovaj postupak nego naknadno mijenjati uređen tekst jer nužno dođe do većih poremećaja i više se vremena gubi na ispravljanje poremećaja u tisku nego na pisanje.

OBILJEŽAVANJE DIJELOVA MATURALNOGA RADA

     Svi dijelovi maturalnoga rada moraju biti unaslovljeni i obrojčeni. Uvod, zaključak, literatura, bilješke i dodatak zadržavaju svoj naslov, a dijelove razrade unaslovljuje maturant. Na stranici iza naslovnice stavljamo stranicu Sadržaj, na njoj moraju biti ispisani naslovi svih dijelova rada i br. stranice na kojoj se nalaze. Svako poglavlje (dio rada, cjelina) počinje novoj stranici, bez obzira na prazninu na prethodnoj!

PRIMJER RAZDIOBE RADA I NASLOVNICE

1. UVOD
2. NASLOV POGLAVLJA
2.1. PODNASLOV
2.2. DRUGI PODNASLOV
2.3. ......
3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA
3.1. PODNASLOV
3.2. DRUGI PODNASLOV
3.3. TREĆI PODNASLOV
4. NASLOV TREĆEG POGLAVLJA
5. ZAKLJUČAK
6. BIBLIOGRAFIJA
7. DODATAK (PRILOZI)

Privatnost

2009-09-18T12:36:00.000+02:00

Koristimo tvrtke za oglašavanje treće strane za posluživanje oglasa kada posjetite našu web lokaciju. Google, kao dobavljač treće strane, koristi kolačiće (cookies) za posluživanje oglasa na našoj web lokaciji. Pomoću kolačića DART Google poslužuje oglase našim korisnicima temeljem njihovih posjeta našoj web lokaciji i drugim web lokacijama na internetu. Korisnici mogu deaktivirati korištenje DART kolačića posjetom pravila o privatnosti Google oglasa i sadržajne mreže http://www.google.com /privacy_ads.html.